KLAP KLAP: čitanje drame Neboder autorice Lane Šarić

Čitali smo dramu “Neboder” Lane Šarić, po preporuci Mateja Oplocera s čijom smo dramom “Tigrice” započeli ciklus druženja. Kriterij je bio da nam preporuči dramu koja ga je zainteresirala za dramaturgiju (Matej-pitanja-odgovori).

Dramu možete pročitati na odličnoj platformi drame.hr: https://drame.hr/neboder-lana-saric

“Neboder je drama o ljudima stješnjenima granicama, možda fizičkim, a možda samo mentalnim. U visokom neboderu, u kojem je život potpuno nalik na život u bilo kojoj zemlji koju poznajemo, živi skupina prijatelja, susjeda sa zadnjeg kata, koji na krovu nebodera igraju košarku, druže se, zaljubljuju. Taj neboder je potpuno isti kao svaki drugi neboder, ali po nečemu sasvim poseban- nema vrata za van. Mladi stanari različito reagiraju na tu zarobljenost, a jedan od njih Andi, postane opsjednut idejom da izađe van. Kada mu mlađi brat Dino umre od srčane mane, odvažuje se da to i učini.” 

Odlučili smo o drami pričati na krovu zgrade, koja se kolokvijalno u Osijeku zove Ljepotica. Riječ je o stambenoj zgradi izgrađenoj tijekom Drugog svjetskog rata, uz Radnički dom koji je 1981. srušen. 

Okupilo se sedam čitatelja, od toga dvoje srednjoškolaca, jedna zaposlena osoba i studentice. Za početak je svatko posebno iznosio svoje mišljenje na teme proizašle iz teksta: izolacija, tko postavlja granice, koliko smo slobodni, strah od propuštanja, maštanje, projekcije života, čekanje da život počne, kontrola, fokus na nepoznato, iskorak u nepoznato

Stavili smo dramu u kontekst vremena kada je pisana.

Razgovarali smo o motivaciji likova, kako se u isto vrijeme možemo prepoznati u različitim vizijama budućnosti, onoj Andijevoj da istražimo nepoznato i Monikinoj da ostanemo graditi bolji život u poznatom. Je li sve crno-bijelo, moramo li se opredjeliti za timove?

Prepoznali smo ideju “nebodera bez vrata” u stvarnosti, kao što je recimo azili za migrante, zatvaranje ljudi tijekom korone, romska geta. 

spoiler alert

Nekima je u tekstu nedostajalo konteksta o boravku likova u neboderu, zato smo imali različite interpretacije kraja. Istaknuo se komentar studentice koja smatra da likovi oko Andija predstavljaju dijelove “njega” (čovjeka) koje je izgubio/odbacio, jer je imao poriv vidjeti dalje. Njegovo bacanje s nebodera za nju je iracionalan bijeg iz poznatog u nepoznato i što god da mu se dogodilo i s kim god da je bio okružen, ishod bi bio isti.

Za kraj druženja, ostavili smo postavljanje drame na scenu. Zaključili smo da bi za glavne likove izabrali glumce koji se ničim ne ističu, mlađe generacije, moguće studente. Kostimi bi bili u obliku uniforme s oznakama, svi bi bili jednaki. Zidovi terase bili bi oslikani Tonijevim grafitima. Na sceni bi bio koš. Ako bi se igralo u HNK, iskoristila bi se orkestralna rupa, koja bi simbolizirala rub terase i nešto nepoznato. Lože bi “glumile” stanove, bili bi postavljeni bijeli kauči ili bi stolice presvukli u bijelo. Publika bi neposredno bila ta koja simbolično živi  bolje od njih. Zvuk s razglasa bio bi produciran iz svih smjerova u kazalištu. 

Pop kultura koju povezujemo s dramom: 

  • Serija s kraja 90-ih The Tribe

https://www.imdb.com/title/tt0274988/ 

  • Film Platforma iz 2019 

https://www.imdb.com/title/tt8228288/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_in_0_q_platforma 

  • The Chemical Brothers – The State We’re In

https://www.youtube.com/watch?v=MUrmm7EARZY 

  • The Waterboys –The Whole of the Moon

 https://www.youtube.com/watch?v=sBW8Vnp8BzU

Umjetnički projekt, pjesma i umjetnica koje povezujemo s dramom: 

  • Planinska 7 

https://www.cvu-batana.com/about-3 

  • Zbigniew Herbert: Maštanje

https://www.jergovic.com/ajfelov-most/zbigniew-herbert-mastanje/ 

  • Selma Selman

http://romni.net/2016/03/09/selma-selman-iz-bihaca-studira-umjetnost-u-new-yorku-ponosim-se-svojim-identitetom-romkinje/ 

Odgovori autorice Lane na naša pitanja: https://www.teatartogo.hr/klap-klap-lana-saric-o-drami-neboder/